Putovanje u prošlost

Budite svjedoci bogate i slavne prošlosti ovog od davnina naseljenog kraja. Upoznajte se sa životom starih Ilira i Rimljana na ostacima antičkog grad Asserije smještenog u selu Podgrađe u neposrednoj blizini Benkovca. Otkrijte tko su bili vitezovi Templari smješteni u Vrani pokraj Vranskog jezera. Istražite utvrde i kule razasute diljem Ravnih kotara iz doba turskih prodora. Doznajte priču o Mirilima, kamenim spomen znamenjima vezanima uz nekadašnje pogrebne običaje stanovnika Velebita i okolnog područja. Proučite tradicionalni način gradnje suhozida koji ispresjecaju naše otoke. Posjetite brojne sakralne građevine koje svjedoče o religioznosti stanovnika ovog kraja. Upoznajte se tijekom vašeg odmora s bogatom prošlošću naših ruralnih prostora.

Vranska gradina i Maškovića han

Han Jusufa Maškovića u Vrani je izgrađen u 17. stoljeću i služio je u civilne svrhe kao svratište, odmorište i rezidencija. Objekt je financirao i naručio izgradnju Jusuf Mašković, visoki dostojanstvenik na turskom dvoru, inače rodom iz Vrane. Započet je u vrijeme izbijanja Kandijskog rata i zbog smrti Maškovića nije dovršen. Objekt je raskošan i monumentalan a trebao je služiti kao han i rezidencija Maškovića za stare dane. Radi se o najzapadnijem spomeniku turske arhitekture u Europi. Trenutno se unutar zidina vrše arheološki radovi jer se Han nastoji dovesti u turističku atrakciju.

Koordinate: 43°57'15.86''N, 15°32'56.55''E

Mirila

Na velebitskim prijevojima, uzvisinama i čistinama, uz planinske putove, smještena su MIRILA, pogrebna spomen znamenja izrađena u kamenu. Nastajala su u doba kada se živjelo i umiralo u velebitskim zaseocima (17.- 20. st.), a preživljavalo uglavnom od stočarstva. Čuvaju uspomenu na pokojnike preminule na planinskim obroncima, koje se moralo prenositi do seoske crkve i do groblja na kojem ih se pokapalo. Na tom teškom putu bilo je dopušteno zaustaviti se, odmoriti i pokojnika spustiti na tlo samo na jednom mjestu - mjestu pokojnikova posljednjeg pozdrava sa Suncem.

Mistični likovni prikazi na uzglavnicama, među kojima su najčešći križ i solarni krug, upućuju na kontinuitet umjetničkog ukrašavanja od pretpovijesnih kultura, preko ranog kršćanstva i ikonografije stećaka, dok su natpisi rijetki i pripadaju novijem vremenu. Kao kamene oznake jedinstvenog pogrebnog kulta, mirila nam prenose običaje, način života i stvaranja cijelog jednog vremena.

Koordinate: 44°21'36.89''N, 15°18'59.58''E

Sv. Mihovil

S venecijanske tvrđave Sv. Mihovil (XIII st.) se pruža pogled na više od 200 otoka zadarskog arhipelaga i na NP Kornati.

Koordinate: 44°04'18.77''N, 15°09'32.67''E

Asseria bedemi

Najatraktivniji lokalitet u neposrednoj blizini Benkovca zasigurno je Asseria - napušteno i razrušeno liburnsko i rimsko naselje, 6-7 kilometara od Benkovca. Asseria pobuđuje interes još od vremena kad je krajem 18. stoljeća mletački putopisac Alberto Fortis, pun prosvjetiteljskog entuzijazma, zdvajao nad razlozima njene propasti i, kovao planove da se tamo jednom vrati "opskrbljen nužnom opremom za kopanje".

Sustavna arheološka istraživanja u Asseriji vrše se od 1998. i dovela su do mnogih zanimljivih spoznaja o životu u tom davno nestalom gradu.

Koordinate: 44°01'01.64''N, 15°40'32.04''E

Kaštel Benković

Najuočljiviji kulturno-povijesni spomenik u Benkovcu je Kaštel Benković, utvrda nazvana po hrvatskim velikašima koji su je izgradili, vjerojatno u drugoj polovici 15. stoljeća. Izgradnjom ove utvrde počinje i povijest samog grada Benkovca.

Kaštel je četverokutnog tlocrta, a na sjevernoj strani ima visoku četvrtastu kulu. Južna strana ojačana je za turske vlasti dvjema okruglim kulama na uglovima. Benkovački kaštel, u kojem je danas smješten muzej, bio je nekad stara hrvatska utvrda, a u svoj su ga dvorac pretvorili begovi Benkovići nakon dolaska Turaka u 16. stoljeću. Time su mu i odredili ime.

Koordinate: 44°02'05.06''N, 15°36'27.31''E

Kula Stojana Jankovića

Kula Jankovića je sklop stambenih i gospodarskih zgrada raspoređenih na prostoru veličine oko 4500 kvadratnih metara. Posjed se nalazi na niskom brijegu do kojeg s istoka vodi povijesna srednjovjekovna prometnica koju pisana vrela nazivaju Velikom cestom (Via magna). Na temelju povijesne građe pretpostavlja se da najstariju jezgru sklopa čini zgrada zvana kula.

Ovaj je kompleks svojom strukturom jedan od najvrjednijih primjera stambeno – gospodarskog graditeljstva na prostoru zadarskog zaleđa.

Koordinate: 44°10'10.59''N, 15°27'23.01''E

Franjevački samostan Karin

Od davnine (vjerojatno već od IX. st.) postojao je u Karinu benediktinski samostan sv. Marije. Mišljenje da je na njegovim ruševinama sazidan 1429. g. franjevački samostan ne može se sa sigurnošću potvrditi. Zna se da je Nikola Lapsanović, gospodar grada Karina, potomak Lapčana, podigao u Karinu samostan za franjevce, da je njegova supruga Elizabeta obdarila samostan dotacijama te da je vjerojatno pokopana u franjevačkoj crkvi sv. Marije. Franjevački samostan i crkva građeni su u doba kasne gotike što se može uočiti po zatvorenim prozorima na crkvi i zvoniku.

Samostan u Karinu pripadao je Bosanskoj vikariji od osnutka 1429. do 1514. godine kada je ista razdijeljena na dvije provincije – Bosnu Hrvatsku i Bosnu Srebrnu, a samostan je dodijeljen Bosni Hrvatskoj. Trinaest godina kasnije Karin su osvojili Osmanlije i samostan se našao u njihovu carstvu. Koordinate: 44°07'41.68''N, 15°37'03.34''E

Utvrda Kličevica 16. st.

U blizini Benkovca nalazi se stara utvrda Kličevica iz 16. stoljeća.

Koordinate: 44°01'59.77''N, 15°332'56.60''E